Tomislav SOKOL

The 28th Regime: a new legal framework for innovative companies

Europska komisija najavila je uspostavu novog pravnog statusa za poduzeća na razini EU-a kako bi se olakšalo poslovanje na jedinstvenom tržištu. Riječ je o tzv. „28. režimu”, modelu u kojem pravila EU-a djeluju paralelno s nacionalnim pravilima, uz dobrovoljan pristup privatnih subjekata. Cilj je omogućiti poduzećima jednostavnije širenje preko granica i smanjiti administrativne prepreke, posebno za MSP-ove, start-up i scale-up tvrtke. S obzirom na ranije neuspješne pokušaje stvaranja jedinstvenog europskog poduzeća, u ovome pristupu prednost se daje funkcionalnosti i digitalizaciji, a ne stvaranju potpuno novog pravnog subjekta iznad nacionalnih sustava. Predloženi model „Societas Europaea Unificata” funkcionirao bi tako da se nacionalni oblici trgovačkih društava unaprijede i automatski priznaju u svim državama članicama, čime bi se omogućilo lakše poslovanje preko granica, brži pristup kapitalu i talentima te sigurniji okvir za dugoročni razvoj. Pri tome bi se zadržala pravila o zaštiti radničkih prava i suodlučivanju kako bi se spriječile zlouporabe i izbjegavanje nacionalnih standarda. Model bi bio ograničen na društva s ograničenom odgovornošću koja nisu uvrštena na burzu, a rješavanje sporova bilo bi ubrzano posebnim mehanizmima. Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Safeguarding and promoting financial stability amid economic uncertainties

Financijska stabilnost temelj je gospodarske otpornosti Europske unije, posebno u razdoblju obilježenom geopolitičkim napetostima i nestabilnošću tržišta. Nedavni poremećaji na energetskim tržištima, trgovinske tenzije i volatilnost financijskog sektora pokazali su potrebu za ranijim prepoznavanjem novih rizika prije nego što prerastu u ozbiljne krize. Za stabilan i održiv rast ključno je daljnje produbljivanje Unije tržišta kapitala, pri čemu se očekuje olakšavanje investicijskih tokova te jačanje financijske otpornosti. Izvješće naglašava da taj proces mora biti uravnotežen s odgovarajućim zaštitnim mehanizmima kako bi se smanjili potencijalni rizici, uz napredak u reformama koje su već najavljene u strateškim analizama o europskoj konkurentnosti. U izvješću se ističu i postojeći makrofinancijski izazovi, uključujući rast javnog duga, vanjsku izloženost te ranjivosti u financijskom sektoru. Pritom se poziva na jačanje pripravnosti za krizne situacije i razvoj instrumenata koji mogu spriječiti prelijevanje rizika na širi financijski sustav EU-a. Na kraju, naglašeno je da poboljšan nadzor, bolja razmjena podataka te usklađeno djelovanje europskih i međunarodnih nadzornih institucija predstavljaju ključne elemente očuvanja financijske stabilnosti u uvjetima globalne povezanosti tržišta. Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

EU’s diplomatic strategy and geopolitical cooperation in the Arctic

Arktik sve brže postaje prostor geopolitičkog nadmetanja, jačanja vojne prisutnosti i ubrzanih klimatskih promjena. Izvjestitelj ističe potrebu za snažnom strategijom EU-a koja će osigurati poštovanje međunarodnog prava, stabilnost i održivost u ovoj osjetljivoj regiji. Ta regija osigurava ključne resurse za stratešku autonomiju Europe, uključujući norveški ukapljeni prirodni plin, islandske i grenlandske obnovljive izvore energije te velik potencijal za proizvodnju zelenog vodika. Rastuće sigurnosne prijetnje, uključujući rusko jačanje vojne infrastrukture i kineski „polarni put svile“, zahtijevaju suradnju EU-a s državama članicama i NATO-om radi zaštite ključne infrastrukture, poboljšanja nadzora i jačanja otpornosti. Pravni okvir za upravljanje Arktikom mora se temeljiti na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). EU se mora oduprijeti jednostranim zahtjevima, promicati slobodu plovidbe i podupirati diplomatski angažman u cilju poštovanja pomorskog prava i upravljanja okolišem. Otvorenost Islanda i Grenlanda prema bližoj suradnji i integraciji dodatno potvrđuje važnost europskog angažmana na tom području. Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Access to finance for SMEs and scale-ups

Europa ima snažnu poduzetničku energiju, no ključni problem nije pokretanje, nego širenje poduzeća. Start-upovi teško postaju globalno konkurentni scale-upovi zbog složenog i nepredvidivog regulatornog okruženja, rascjepkanosti tržišta te nedostatka rizičnog kapitala u kasnijim fazama rasta. Zbog toga se mnoga poduzeća s velikim potencijalom okreću ulagateljima izvan EU-a. Regulatorne i administrativne obveze, osobito one povezane s europskim zelenim planom, povećale su troškove i nesigurnost, što najviše pogađa MSP-ove i start-upove. Mnogi zahtjeve za izvješćivanje vide kao prepreku ulaganjima. Kako MSP-ovi i dalje ovise o bankama, proporcionalnost bankarskih pravila posebno je važna. Europa mora bolje mobilizirati štednju institucionalnih ulagatelja te ih usmjeriti u vlasnički kapital za MSP-ove i scale-upove. To zahtijeva stabilne regulatorne okvire i bolju zaštitu ulagatelja, dok javno financiranje treba biti pokretač, a ne zamjena privatnim ulaganjima. Nedostatak kapitala za širenje i dalje je velik izazov. Potrebno je mobilizirati osiguravatelje, mirovinske fondove i banke, povećati mreže zajedničkih ulaganja i osigurati adekvatno financiranje instrumenata EU-a. Cilj je stvoriti konkurentan ekosustav koji smanjuje birokraciju, olakšava pristup kapitalu i omogućuje da europska poduzeća rastu, ostanu u Uniji i ostvare svoj puni potencijal. Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Impact of artificial intelligence on the financial sector

U ovom izvješću naglašava se potreba da se rasprava o umjetnoj inteligenciji u financijskim uslugama temelji na stvarnosti, postojećem pravnom okviru i konkretnoj uporabi tehnologije. Ističe se da je većina slučajeva primjene umjetne inteligencije usmjerena na smanjenje troškova pojednostavnjenjem operacija te da se uglavnom radi o niskorizičnim rješenjima u kojima je ljudski input i dalje ključan. Financijski sustav ne ovisi o autonomnim modelima koji bi mogli ugroziti stabilnost ili interese potrošača. S obzirom na to da je sektor financijskih usluga iznimno reguliran, institucije već posjeduju razvijene sustave za kvalitetu i praćenje kretanja podataka, upravljanje modelima, operativnu otpornost i druge regulatorne zahtjeve koji omogućuju odgovorno uvođenje umjetne inteligencije. U izvješću se naglašava i velik potencijal ove tehnologije za povećanje učinkovitosti, poboljšanje potrošačkih usluga, jačanje konkurentnosti europskih poduzeća te učinkovitije sprječavanje pranja novca i otkrivanje prijevara. Istodobno se upozorava da bi restriktivan pristup ili donošenje novog zakonodavstva iz straha od nepoznatog usporili razvoj, umanjili kvalitetu usluga i dodatno oslabili položaj Europske unije u globalnoj utrci. Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

Resolution on renewing the EU-Africa Partnership: building common priorities ahead of the Angola Summit

Europa i Afrika duboko su povezani kontinenti s isprepletenim interesima u trgovini, sigurnosti, razvoju i klimatskim politikama. Važno je graditi ravnopravno partnerstvo temeljeno na poštovanju, zajedničkim vrijednostima i dugoročnoj suradnji, uz oslanjanje na Sporazum iz Samoe te strateške dokumente poput UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i Afričke agende do 2063. Potrebno je poticati politički dijalog i suradnju kako bi se promicale demokracija i vladavina prava, uz jačanje prisutnosti europske komunikacije na afričkom kontinentu, posebno zbog rastućeg utjecaja Rusije i Kine. Naglašava se i važnost podrške Afričkoj uniji u mirovnim misijama te koordiniranom pristupu koji povezuje sigurnost i razvoj, posebno u kriznim područjima. U gospodarskoj suradnji potiče se provedba Afričkog područja slobodne trgovine, povećanje razvojnih ulaganja i izbjegavanje dužničke ovisnosti, uz poticanje lokalne proizvodnje i industrijalizacije. Ključna je i veća uključenost mladih te ulaganje u obrazovanje, digitalnu transformaciju i zdravstvo. Shodno navedenome, podržao sam ovaj prijedlog rezolucije.

A new legislative framework for products that is fit for the digital and sustainable transition

Postojeći zakonodavni okvir za proizvode, donesen 2008., više ne odgovara današnjim tržišnim i tehnološkim uvjetima. Europsko gospodarstvo obilježavaju ubrzana digitalizacija, globalni lanci vrijednosti i tržišna konkurencija, uključujući rastući uvoz robe iz trećih zemalja. Stoga je potrebno modernizirati okvir kako bi se osigurala bolja provedba pravila i otpornost unutarnjeg tržišta. Cilj je uspostaviti jasniji, precizniji i provediv sustav u kojem gospodarski subjekti imaju jasno definirane odgovornosti, a potrošači pristup provjerenim informacijama. Važno je uskladiti postojeće propise i istodobno jasnije definirati uloge subjekata koji obnavljaju, popravljaju ili prodaju rabljene proizvode, kako bi se spriječila pogrešna klasifikacija i pravna nesigurnost. Time se osigurava da ti akteri mogu poslovati bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, a da se istodobno čuva integritet unutarnjeg tržišta. Poseban izazov je porast broja nesukladnih proizvoda koji se prodaju putem internetskih platformi, često izvan EU-a, pri čemu potrošači ostaju bez učinkovitih mehanizama zaštite. Uvođenje digitalne putovnice za proizvode omogućilo bi jednostavan pristup podacima o sukladnosti i olakšalo nadzor tržišta, čime bi se zaštitilo potrošače. Shodno navedenome, podržao sam ovo izvješće.

The role of simple tax rules and tax fragmentation in European competitiveness

U trenutačnom gospodarskom okruženju potrebno je težiti pojednostavnjenju i smanjenju regulatornog i administrativnog opterećenja. Porezni sustav Europske unije nalazi se na prekretnici te je nužno pronaći ravnotežu između poticanja gospodarskog rasta, jačanja konkurentnosti i osiguravanja porezne pravednosti. Digitalizacija i globalizacija zahtijevaju bolje usklađene porezne politike kako bi se prevladali prekogranični izazovi i smanjilo opterećenje, osobito za mala i srednja poduzeća. Predvidljiv i jednostavan porezni okvir ključan je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i učinkovito prekogranično poslovanje. Unatoč napretku u borbi protiv utaje poreza, potrebno je dodatno smanjiti birokraciju i stvoriti povoljnije uvjete za poslovanje, u skladu s preporukama iz Draghijevog izvješća o europskoj konkurentnosti. Pojednostavnjenje i digitalizacija poreznog sustava smanjuju troškove i povećavaju učinkovitost. Predanost Komisije smanjenju zahtjeva za izvješćivanje za 25 %, a za MSP-ove za najmanje 35 %, važan je korak naprijed. Digitalni alati i umjetna inteligencija mogu dodatno olakšati usklađivanje s propisima. Suradnja među državama članicama ostaje presudna u borbi protiv utaje poreza i agresivnog planiranja. Pojednostavnjenje, digitalizacija i koordinacija ključ su učinkovitijeg i konkurentnijeg poreznog okruženja u Europi. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Role of EU policies in shaping the European Sport Model

Sport je duboko ukorijenjen u živote Europljana. Povezuje zajednice, promiče zdrav život i uči vrijednostima poput fair-playa i solidarnosti. Osim društvene, sport ima i važnu gospodarsku ulogu jer čini više od dva posto BDP-a EU-a i zapošljava gotovo šest milijuna ljudi. Zbog toga je očuvanje europskog modela sporta, koji se temelji na pravednosti, otvorenim natjecanjima i solidarnosti, od ključne važnosti. Sve veća komercijalizacija, strana ulaganja i profitno orijentirani modeli predstavljaju izazov za integritet i održivost sporta. Potrebno je jačati financijsku solidarnost između profesionalnog i lokalnog sporta. Važna je i uloga volontera, čiji se doprinos treba priznati i poticati, kao i osigurati veće sudjelovanje sportaša i navijača u odlučivanju. Potrebne su jasne smjernice o primjeni prava EU-a na sportski sektor te stvaranje učinkovitih mehanizama upravljanja, transparentnosti i financijske održivosti. Europski model sporta mora ostati temelj društvenih vrijednosti, ravnoteže između profesionalnog i lokalnog sporta te zaštite sporta kao javnog dobra. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

A new vision for the European Universities alliances

Koncept saveza europskih sveučilišta, koji je 2017. predstavio Emmanuel Macron, zaživio je 2019. kroz program Erasmus+. Iako je početno bilo predviđeno osnivanje 20 saveza, danas ih postoji 65, okupljajući više od 570 sveučilišta i obuhvaćajući više od polovice studentske populacije EU-a. Inicijativom se potiče fleksibilna suradnja od vodećih međunarodnih institucija do manjih i regionalnih sveučilišta, čime se stvaraju unutareuropski kampusi koji jačaju mobilnost, pedagoške inovacije i sprječavaju odljev mozgova. Savezi nadilaze okvir akademskih mreža jer djeluju kao katalizatori zakonodavnih promjena i ključni instrumenti jačanja konkurentnosti, akademske izvrsnosti i strateške autonomije Europske unije. Oni integriraju obrazovanje, istraživanje i inovacije te razvijaju vještine nove generacije Europljana u skladu s vrijednostima Unije. U razdoblju globalne nestabilnosti i izazova za akademsku slobodu savezi predstavljaju važan mehanizam privlačenja talenata i jačanja suverenosti EU-a. Daljnji uspjeh zahtijeva stabilno i povećano financiranje, osobito kroz Erasmus+, uz konsolidaciju postojećih saveza radi njihove održivosti i neovisnosti. Time će Europa osigurati vodeću ulogu u globalnom visokom obrazovanju, očuvati akademsku slobodu i učvrstiti svoju poziciju kao prostor znanja, inovacija i budućnosti. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Implementation and streamlining of EU internal market rules to strengthen the single market

Europska unija, s 450 milijuna stanovnika u 27 država članica, jedan je od najvećih gospodarskih blokova, no jedinstveno tržište i dalje ne koristi svoj puni potencijal. To ograničava konkurentnost i rast, zbog čega su potrebne mjere za smanjenje administrativnih prepreka, posebno za MSP-ove. Izvješća Draghija, Lette i Niinistöa nude prijedloge jačanja tržišta, konkurentnosti i sigurnosti Europe, a aktualna geopolitička situacija dodatno naglašava nužnost strateške autonomije. Nakon promjene američke politike prema Ukrajini, Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, ali i za obranu liberalne demokracije, slobode i temeljnih vrijednosti. Digitalizacija i umjetna inteligencija ključni su alati za pojednostavnjenje postupaka i poticanje rasta. Potrebni su jasni, predvidljivi regulatorni okviri te jedinstvena digitalna platforma za poduzeća. Komisija mora provoditi učinkovite procjene učinka novih propisa i osigurati ujednačenu provedbu zakonodavstva. Jačanje jedinstvenog tržišta, smanjenje birokracije i podrška inovacijama preduvjeti su konkurentnosti, ulaganja i gospodarskog napretka Europe. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Facilitating the financing of investments and reforms to boost European competitiveness and creating a Capital Markets Union (Draghi Report)

Europa se suočava s dvjema egzistencijalnim prijetnjama: gospodarskim i industrijskim nazadovanjem te nedostatkom strateške autonomije. Izvješća Enrica Lette i Marija Draghija upozoravaju na rizik gubitka globalne konkurentnosti, dok rat u Ukrajini naglašava ranjivost Europske unije u sigurnosnom pogledu. Ova dvostruka kriza zahtijeva zajedničko djelovanje država članica i mobilizaciju znatnih financijskih sredstava na europskoj razini. Prema Draghiju, potrebno je dodatnih 750 do 800 milijardi eura godišnje kako bi se obnovila produktivnost i ostvarili klimatski i socijalni ciljevi. Kako bi se to postiglo, ključno je ubrzati uniju tržišta kapitala, pojednostaviti regulatorne okvire i potaknuti prekogranična ulaganja, osobito u inovativne i brzorastuće tvrtke. Istodobno je nužno bolje usmjeriti štednju europskih građana prema produktivnim ulaganjima, uključujući održive i digitalne sektore, čime bi se smanjila ovisnost o stranim fondovima. No privatni kapital neće biti dovoljan jer će javna ulaganja u visokorizična područja poput obrane i dekarbonizacije ostati nezamjenjiva. Europa mora stvoriti instrumente koji će istodobno jamčiti sigurnost, gospodarski rast i održivost. Samo tako će Unija potvrditi svoju ulogu globalnog predvodnika i osigurati budućnost svojih građana. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

The role of cohesion policy in supporting the just transition

Europska komisija uskoro će objaviti izvješće o preispitivanju Fonda za pravednu tranziciju (FPT), ključnog instrumenta za ublažavanje negativnih učinaka dekarbonizacije i potporu zajednicama pogođenima zelenom tranzicijom. Iako je fond donio značajne koristi, izvjestitelj naglašava kako se suočava s brojnim izazovima, među kojima su složeni administrativni postupci i niske stope apsorpcije sredstava. To posebno otežava pristup lokalnim i volonterskim skupinama pa je potrebno dodatno pojednostavniti pravila, uz očuvanje načela podijeljenog upravljanja i partnerstva. FPT mora odgovoriti na neposredne gospodarske i socijalne posljedice gašenja industrija temeljenih na fosilnim gorivima, ali i postaviti temelje za dugoročno održivi razvoj. U tom smislu izvjestitelj predlaže osnivanje FPT II. nakon 2027., s većim financijskim sredstvima i snažnijom strateškom usmjerenošću. Naglasak se stavlja na socijalni sporazum s radnicima, uključivanje lokalnih zajednica i korištenje napuštene infrastrukture za projekte u području obnovljivih izvora energije. Samo tako Europa može osigurati da pravedna tranzicija bude stvarna, da se smanje regionalne razlike i da se izgrade otporna, diversificirana i održiva gospodarstva budućnosti. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

The role of cohesion policy investment in resolving the current housing crisis

Ovim se izvješćem nastoji osigurati da ulaganja unutar kohezijske politike učinkovito adresiraju krizu cjenovno pristupačnog stanovanja u Europskoj uniji, pri čemu se ostvaruju temeljni ciljevi kohezijske politike utvrđeni Ugovorima i načela članka 3. Ugovora o Europskoj uniji, odnosno promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te solidarnosti među državama članicama. Od 2015. do 2023. cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su u prosjeku za 48 %, dok značajan broj kućanstava troši više od 40 % raspoloživog dohotka na stanovanje. Pravo na pristojno, održivo i cjenovno pristupačno stanovanje predstavlja temeljno ljudsko pravo i važno je za socijalnu stabilnost i gospodarski razvoj. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknula je hitnost rješavanja stambene krize, predlažući europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje i povećanje ulaganja kroz kohezijske fondove. Izvješće predlaže jačanje pravnog okvira Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju te uvođenje trajnih kriterija za stambene projekte u višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027. godine, kako bi se osigurala dugoročna dostupnost stanovanja, potaknula investicijska predvidivost i unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija unutar Unije. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Product safety and regulatory compliance in e-commerce and non-EU imports

Nagli porast e-trgovine temeljito je transformirao jedinstveno tržište EU-a, ali je istodobno razotkrio ozbiljne regulatorne manjkavosti, osobito u pogledu carinskih postupaka, sigurnosti proizvoda, oporezivanja i poštenog tržišnog natjecanja. Povećan volumen robe, osobito iz trećih zemalja, uključujući više od 4,6 milijardi paketa tijekom 2024., često zaobilazi regulatorne mehanizme, čime se narušava sigurnost potrošača i cjelovitost tržišta. Unatoč postojećem zakonodavnom okviru, provedba ostaje nedostatna zbog ograničenih resursa i fragmentirane institucionalne suradnje. Nacrt izvješća identificira ključne izazove i predlaže konkretne mjere: povećanje kapaciteta carinskih i nadzornih tijela, uvođenje digitalne putovnice proizvoda, dodatne infrastrukturne kapacitete za testiranje robe te ukidanje carinskog oslobođenja za pošiljke ispod 150 EUR. Posebno se ističe potreba za uvođenjem koncepta „pretpostavljenog uvoznika“ radi jačanja odgovornosti internetskih platformi sa sjedištem izvan EU-a. Podržava se i uspostava zajedničkog carinskog tijela i centra za podatke EU-a. Korištenje naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije i blockchaina ključno je za modernizaciju nadzora i osiguranje učinkovitije provedbe propisa u digitalnom okruženju. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

2023 and 2024 Commission reports on Bosnia and Herzegovina

U izvješću se razmatraju nalazi Komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. i 2024., s naglaskom na njezinoj predanosti pristupanju Europskoj uniji, demokraciji, vladavini prava, temeljnim slobodama, ljudskim pravima i socioekonomskim reformama. Ističe se potreba ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Komisije, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te izradu nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a. Iako je zabilježeno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, postoje ozbiljni izazovi koji uključuju prijetnje hibridnih operacija, vanjskog upletanja i dezinformacijskih kampanja. Posebno zabrinjava djelovanje entiteta Republike Srpske i Milorada Dodika, koji održavaju bliske veze s Rusijom i zagovaraju ideje „srpskog sveta”. Istodobno postoje i zabrinutosti u vezi s bošnjačkim unitarizmom, koji može izazvati dodatne unutarnje napetosti i narušiti funkcionalnost države. EU mora ostati budan prema rastućim geopolitičkim pritiscima i mogućem padu potpore integraciji. Unatoč izazovima, Europski parlament snažno podupire europski put Bosne i Hercegovine. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Financial activities of the European Investment Bank – annual report 2024

U izvješću se podržava Strateški plan Grupe EIB-a za razdoblje 2024. – 2027., koji odražava političke prioritete EU-a i spremnost Banke da se prilagodi promjenjivim zahtjevima politike, uz očuvanje dugoročnih ciljeva. U kontekstu unutarnjih izazova, potrebe za budućim ulaganjima i geopolitičkih napetosti, od EIB-a se traži jača uloga u premošćivanju investicijskog jaza, financiranju zajedničkih prioriteta i poticanju ulaganja. Naglašava se važnost maksimalnog iskorištavanja potencijala EIB-a u mobilizaciji javnih i privatnih sredstava, uz svijest o njegovim ograničenim mandatima i financijskim kapacitetima. Da bi se povećao učinak EIB-a, potrebno je osigurati širu strukturnu i financijsku potporu kroz jaču ekonomsku i monetarnu uniju, dovršetak unije tržišta kapitala i bankovne unije te uspostavu učinkovitih investicijskih instrumenata EU-a. Izvješće se usredotočuje na ključna područja kao što su poticanje konkurentnosti, klimatska agenda, obrana i sigurnost, digitalna transformacija, kohezija, stanovanje i strategija Global Gateway. Također, poziva se na poboljšanje upravljanja, odgovornosti i međuinstitucijskih odnosa. Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Security of energy supply in the EU

U svjetlu Izjave iz Versaillesa, prepoznata je potreba za temeljitom ponovnom procjenom sigurnosti opskrbe energijom u EU-u, uzimajući u obzir tehnološke promjene, geopolitička kretanja i iskustva stečena tijekom ruske agresije na Ukrajinu. Upozorava se na manjkavosti postojeće politike u pogledu prirodnog plina i zanemarivanje potencijala nuklearne energije, čime je smanjena sposobnost poduzeća za dugoročno planiranje. Ističe se važnost tehnološke neutralnosti i diversifikacije izvora energije radi povećanja otpornosti sustava. U izvješću se osuđuju pozivi na povratak uvoza ruske energije te poziva na izradu izlaznih planova na razini država članica i poduzeća. Naglašava se važnost transparentnosti uvoza, jačanja zaštitnih mjera te otpornosti infrastrukture na klimatske i sigurnosne prijetnje. Zbog sve veće složenosti sustava i prekograničnih tokova energije, potrebna je bolja koordinacija politika među državama članicama. Energetska sigurnost ključna je za gospodarsku otpornost, industrijsku konkurentnost i klimatske ciljeve, a njezin temelj trebaju biti domaća proizvodnja, snažna partnerstva i pouzdana infrastruktura. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Electricity grids: the backbone of the EU energy system

Modernizacija i digitalizacija elektroenergetske mreže ključni su preduvjeti za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a, kao i za jačanje konkurentnosti našeg gospodarstva. Predviđa se rast potrošnje električne energije od 60 % do 2030., uz znatno veći udio obnovljivih izvora, stoga su ulaganja od gotovo 600 milijardi eura u mrežnu infrastrukturu neizbježna. Međutim, regulatorni okvir za mreže još uvijek ne prati stvarnu dinamiku energetske tranzicije. Potrebno je hitno prilagoditi zakonodavstvo, uključujući Uredbu o TEN-E-u i EMD, kako bi se pojednostavili postupci, bolje usmjerila prekogranična ulaganja i omogućila brža provedba projekata. Istodobno, fondovi EU-a, posebice CEF-E, moraju se znatno povećati, a ulaganja u distribucijske mreže proporcionalno pojačati. Prekogranični kapaciteti ključni su za integrirano tržište. Za to su potrebne dobro planirane i učinkovito korištene prijenosne mreže. 70 % kapaciteta mora se staviti na raspolaganje za prekozonsku trgovinu, a napredak prema tom cilju vidljiv je, ali ograničen. Naposljetku, kako bi elektroenergetske mreže postale otpornije i pametnije, nužno je osigurati veću transparentnost podataka, anticipativna ulaganja, nove modele mrežnih naknada te jačanje uloge distribucijskih operatora. Bez toga, mreža neće moći osigurati sigurnu i pristupačnu opskrbu energijom. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Resolution on the Clean Industrial Deal

Naglašava se važnost ulaganja u tehnologije za dekarbonizaciju i proizvodnju čistih tehnologija, uključujući jačanje pristupa kapitalu, osnivanje banke za dekarbonizaciju industrije i korištenje inovacijskog fonda. U rezoluciji se također podržava korištenje instrumenata tržišta električne energije kao što su ugovori o kupnji energije i ugovori za kompenzaciju razlike, uz poziv na smanjenje regulatornih i financijskih prepreka za energetski intenzivne industrije. Značajan naglasak stavlja se na potrebu dovršetka energetske unije, jačanje prekogranične infrastrukture i međupovezanosti, kao i reviziju zakonodavstva o oporezivanju energenata radi bolje usklađenosti s klimatskim ciljevima. U rezoluciji se traži bolja koordinacija industrijske politike među državama članicama i s Komisijom te uvođenje alata za konkurentnost, pri čemu se naglašava važnost očuvanja radnih mjesta, socijalnog dijaloga i dostojanstvenih uvjeta rada. Također se podupiru mjere za ubrzanje i pojednostavljenje izdavanja dozvola, digitalizaciju administrativnih postupaka te uklanjanje prepreka u provedbi projekata s nultom emisijom, uz poštovanje ekoloških standarda i zaštite zdravlja. Shodno navedenom, podržao sam ovaj prijedlog rezolucije.

Implementation report on the Recovery and Resilience Facility

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), uspostavljen 2021. u okviru instrumenta NextGenerationEU, ključan je odgovor Europske unije za jačanje otpornosti i ubrzanje zelene i digitalne tranzicije. U zamjenu za unaprijed dogovorene reforme i ulaganja usklađena s europskim prioritetima, državama članicama dostupna je znatna financijska potpora. Europski parlament od početka provedbe Mehanizma aktivno prati njegovu provedbu, s posebnim naglaskom na demokratski nadzor, transparentnost i odgovornost Komisije i država članica. Budući da je više od 40 % sredstava već isplaćeno, a Mehanizam je ušao u drugu polovicu svojeg provedbenog razdoblja koje završava 2026., Parlament koristi ovu fazu za ocjenu dosadašnjih rezultata. Cilj izvješća je predložiti konkretna poboljšanja za preostale godine provedbe te izvući pouke koje će biti korisne u oblikovanju budućih instrumenata politike, osobito u kontekstu nadolazećih rasprava o višegodišnjem financijskom okviru nakon 2027. godine. Shodno navedenom, podržao sam ovo izvješće.

Strengthening rural areas in the EU through cohesion policy

Ruralna područja, koja obuhvaćaju 83 % teritorija Europske unije i u kojima živi četvrtina njezina stanovništva, suočavaju se s izraženim demografskim, gospodarskim i socijalnim izazovima. Unatoč svojoj strateškoj važnosti, ona zaostaju u razvoju, što potvrđuju niži pokazatelji BDP-a po stanovniku. Izvješće ističe ključnu ulogu kohezijske politike EU-a u smanjenju teritorijalnih nejednakosti te u osiguravanju održivog i aktivnog razvoja tih područja. Potrebna su ciljana ulaganja u infrastrukturu, digitalnu povezanost, osnovne usluge, obnovljive izvore energije te diversifikaciju gospodarstva. Poseban naglasak stavlja se na potporu mladima, ženama, malim i srednjim poduzećima, kao i na očuvanje kulturne i prirodne baštine kroz razvoj ruralnog turizma. U kontekstu klimatskih promjena, ruralna područja moraju postati otpornija i konkurentnija, uz adekvatnu financijsku potporu i administrativno pojednostavljenje. Dugoročne strategije temeljene na načelima kohezije i održivosti nužne su za njihovu revitalizaciju i ravnomjeran razvoj Europske unije. Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Assessment of the implementation of Horizon Europe in view of its interim evaluation and recommendations for the 10th Research Framework Programme

Na provedbu programa Obzor Europa utjecale su krizne okolnosti poput pandemije, inflacije i energetske nesigurnosti. Program pruža značajnu potporu znanstvenim istraživanjima, strateškim tehnologijama i privatnim ulaganjima, no postoje izazovi u njegovoj provedbi. Naglasak na kratkoročnim rješenjima može ograničiti dugoročne istraživačke kapacitete i održivu konkurentnost Europe. Potrebno je povećati atraktivnost programa za vrhunske istraživače, smanjiti administrativnu složenost i poboljšati relevantnost poziva na podnošenje prijedloga. U pripremi 10. okvirnog programa ključno je osigurati usmjerenost na znanstvenu izvrsnost i inovacije. Predloženi proračun od najmanje 220 milijardi eura bio bi usklađen s ciljem EU-a od 3 % BDP-a za istraživanje i razvoj te bi omogućio učinkovitiju provedbu programa. Bez adekvatnih reformi, izazovi u financiranju i implementaciji mogu ograničiti dugoročni utjecaj programa. Prioritet bi trebao biti razvoj znanstvenih i tehnoloških rješenja koja će pridonijeti europskoj konkurentnosti u globalnom kontekstu. Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Resolution on the UN Climate Change Conference 2024 in Baku, Azerbaijan (COP29)

Ova rezolucija štiti strateške interese Europske unije, osiguravajući gospodarsku stabilnost i industrijsku konkurentnost tijekom energetske tranzicije. Posebno naglašava važnost smanjenja visokih cijena energije koje opterećuju europsku industriju i potrebu zaštite unutarnjeg tržišta od nelojalne konkurencije trećih zemalja. Rezolucija pruža okvir za ulaganja u dekarbonizaciju i inovacije, ali bez ugrožavanja gospodarskog rasta i radnih mjesta. Fokus na podršku mikro, malim i srednjim poduzećima ključan je za očuvanje snažnog privatnog sektora i izgradnju otpornog gospodarstva. Također, podržava mjere kojima se potiče diversifikacija opskrbnih lanaca i smanjuje ovisnost o trećim zemljama, čime se jača suverenost europske industrije. Kroz ulaganja u čistu tehnologiju i smanjenje administrativnih prepreka osiguravaju se povoljniji uvjeti za domaće poduzetnike i radnike. Isto tako, ističe se da je digitalizacija jedan od ključnih faktora integracije energetskog sustava jer omogućuje dinamičke i međusobno povezane tokove nositelja energije i međusobno povezivanje raznolikijih tržišta te pruža potrebne podatke za usklađivanje ponude i potražnje i optimizaciju upravljanja mrežama. Ova rezolucija postavlja ravnotežu između odgovorne klimatske politike i zaštite nacionalnih interesa, što je ključno za prosperitet Europe i njenih građana. Shodno navedenom, podržao sam ovu rezoluciju.

Resolution on the situation in Azerbaijan, violation of human rights and international law and relations with Armenia

Rezolucija ističe duboku zabrinutost zbog ozbiljnog pogoršanja ljudskih prava u Azerbajdžanu, naglašavajući da takva situacija nije prihvatljiva u okviru međunarodnih standarda. Zahtijeva se hitno poboljšanje u pristupu ljudskim pravima, prestanak represije nad aktivistima, novinarima i članovima civilnog društva, te oslobađanje političkih zatvorenika koji su pritvoreni zbog mirnog izražavanja svojih stavova. Nadalje, rezolucija oštro osuđuje javno izrečene uvrede i izravne prijetnje predstavnika azerbajdžanske diplomacije, vlade i zastupnika u azerbajdžanskom parlamentu usmjerene na izabrane dužnosnike država članica EU-a. U tom pogledu, zahtijeva da se dotičnim azerbajdžanskim dužnosnicima do daljnjega uskrati pristup institucijskim zgradama EU-a. Budući da je Azerbajdžan od početka ruske agresije na Ukrajinu produbio političke i gospodarske veze s Rusijom te intenzivirao suradnju obavještajnih službi, rezolucija također izražava zabrinutost zbog sve prisnijih veza među tim dvama zemljama. Takva suradnja smatra se i prijetnjom europskoj energetskoj sigurnosti te se poziva EU da preispita svoju energetsku ovisnost o ruskom plinu. Rezolucija apelira na europske institucije da odlučno djeluju i jasno naglase važnost poštovanja ljudskih prava kao uvjeta za daljnju suradnju. Shodno navedenome, podržao sam ovu Rezoluciju.